beats by dre cheap

Ofanziva senzacionalističkog tiska: KAZE ON NAMA, NECE BITI BOSNE!

Bivši analiticar Središnje američke obavještajne službe, specijalist za Balkan, sada profesor američke vanjske politike u Washingtonu, Steven Meyer u svom septembarskom intervjuu za zagrebacki Globus predviđa skori raspad Bosne i Hercegovine. Meyerovu reputaciju, iskustvo, obavijestenost i na kraju krajeva ugled u oblasti globalne politike necemo i ne mozemo dovoditi u pitanje, no indikativno je analizirati na kakvim on pretpostavkama temelji svoje zakljucke i prijedloge za rjesenje "balkanskog cvora". Navodeci notornu istinu, da narodi u BiH, ako ne brinuci za pojedinacne ljudske sudbine i stavove zanemarimo manjinu, jednostavno ne zele zivjeti zajedno, Meyer sugerira da je politika SAD prema Balkanu od pocetka bila pogresna jer se na bivsu SFRJ gledalo kao na zajednicu drzava a ne kao na drzavu. Ostavljajuci nastranu ocjene EU i Badinterove komisije, koja je jos 1991. konstatirala raspad SFRJ uzrokovan prethodnim drskim krsenjima njenog Ustava od strane SR Srbije (ukidanje autonomije SAP Vojvodine i SAP Kosova za pocetak), pa su jugoslovenske republike de facto postale drzave ma sta SAD ili bilo ko drugi mislio o tome, Meyer po svoj prilici slijedi politiku Clintonovog prethodnika Georgea Busha starijeg, koji je cijelog svog mandata nastojao ocuvati to malo sto je ostalo nakon Milosevicevog silovanja SFRJ kasnih 80-tih i nadu polagao u strucno potkovane ali politicki neutjecajne ljude poput Ante Markovica. Daleko od toga da se ovaj iskusni bivsi obavjestajac otvoreno stavlja na neciju stranu, no da se ne radi ni o ispraznom teoretiziranju svjedoci par izjava gdje se zadire u sustinske probleme medjuetnickog sukoba u BiH.
U pogledu granica ove europske drzave Meyer ih jednostavno smatra "administrativnim, Titovim granicama" te ignorirajuci zakljucke najboljih europskih pravnika iz 1991., ne vidi zasto su SAD morale postovati bas te granice. Ovakav stav ne trazi polemiku, cak se s njim mozemo i sloziti, pod uvjetom da se razmislja kako su granice iskljucivo rezultat odnosa snaga izmedju susjednih drzava, te su shodno tome itekako promjenljive. Zasto bi granice BiH bile svetinja kada se zna kako oblast Sandzaka historijski pripada BiH barem isto toliko koliko pripada i Srbiji i Crnoj Gori? Po kakvom to kriteriju Srbija moze drzati madjarske dijelove Vojvodine i na kraju krajeva odakle Sarajevu pravo da ima ikakvu vlast nad Han-Pijeskom, Sekovicima ili Trebinjem? Odgovor je nekad bio jednostavan i glasio je - pravo jaceg u odredjenim historijskim oklnostima. Zaista, mozda su SAD i pogrijesile kada su 1995. zaustavile rat u BiH i spasile pobunjenicku vojsku bosanskih Srba od totalnog vojnog sloma, sto bi mozda isprovociralo otvorenu vojnu intervenciju iz Srbije i vojnu okupaciju istocnih dijelova BiH uz Drinu. Tako bi konacno mozda i imali cvrstu drzavnu granicu izmedju dva po Meyeru nepomirljiva etniciteta. No, ono cemu Meyer ne pridaje vaznost nisu samo sijede europske pravnicke glave, nego i znacajan dio europske povijesti. Ovaj je kontinent u razmaku od trideset godina prezivio dva razorna rata, sto je potaklo politicare da kazu kako ih pravo jaceg nece daleko dovesti jer svako kad-tad dodje u situaciju kada je jaci a oruzja su postala toliko efikasna da su posljedice demonstracije te sile uvijek katastrofalne. Tako su i nastale ideje o UN i EU, a osnova svega je postovanje historijskih medjudrzavnih ugovora i dogovora. Jedan od tih ugovora, napravljen na Berlinskom kongresu 1878. utvrdio je i granice Bosne i Hercegovine, koje se samo neznatno razlikuju od njenih "Titovih granica". Tito mozda i nije bio tako obrazovan kao Meyer, no ugovore na koje su mastilo stavljali europski carevi i ostale velicine je sigurno znao postovati, i to ne zato jer je volio europsku aristokraciju (naprotiv, kao komunista im je bio smrtni neprijatelj) vec zato jer je znao da se od njih ipak moze kojesta nauciti. No, zadrzimo se zasad samo na tome da dopunimo Meyera - granice BiH nisposto nisu samo "Titove administrativne", vec su potvrdjene jos davne 1878. cuvenim Berlinskim ugovorom.

Slican pristup kao kod granica, Meyer ima kada analizira prava balkanskih etnickih zajednica, pa o tome kaze:

"Vracam se na demokratski princip, na to da ljudi trebaju glasati. Ako Srbi žele biti dio, ima tri puta kojima mogu krenuti: mogu biti dio Bosne, nezavisni ili dio Srbije. Neka glasaju. A ako onda za nešto postoji jaka vecina, onda trebaju uciniti upravo to. Isto je i s Hrvatima u Bosni, u Herceg-Bosni: neka bude ono što ljudi ondje žele. Ako onda ostanu samo bosanski muslimani, to je OK, sasvim prihvatljivo. Onda medunarodne garancije treba strukturirati tako da muslimanska Bosna preživi i da prosperira."

Ponovo, ne dovedeci Meyerovu kompetenciju niti nepristrasnost u pitanje, treba se zapitati sta ovo zapravo znaci. Po svoj prilici, kao prvo bi bosanski Srbi trebali glasati o svom ostanku u BiH, a znajuci njihovu plebiscitarnu volju jasno je da im zivot u drzavi gdje nisu vecina nije prihvatljiv. Srbi se znaci odcjepljuju iz BiH, no Meyer ovdje daje samo implicitan odgovor na vazno pitanje koju to oni teritoriju iznose iz BiH sa sobom? Po svoj prilici ne radi se o dvjema geografski razdvojenim teritorijama manjeg BH-entiteta, vec o onome oko cega se svi u BiH dogovore. Ovdje ulazimo u na prvi pogled veliki apsurd, jer ako se srpska etnicka zajednica moze izdvojiti iz medjunarodno priznate i povijesno potvrdjene drzave BiH, zasto se onda ne bi bosnjacka etnicka zajednica koja zivi na "srpskim podrucjima" mogla konsekventno izdvojiti iz tih novoosamostaljenih podrucja? Zasto bi onda referendum jednog dijela BiH bio jaci od referenduma na drzavnom nivou, koji je inace vec odrzan i koji je po ko zna koji put potvrdio samostalnost i cjelovitost BiH? Tesko se je ne oteti dojmu da Meyer zagovara ideju da se BH-etniciteti moraju sami dogovoriti oko novih granica, sto nas prakticno vraca na 1991. godinu. Rezultat dogovora tada bio je krvavi rat koji su SAD zaustavile tek koju sedmicu prije nego se konacno trebala formirati ta jasna etnicka crta razdvajanja izmedju Bosnjaka i Srba koja bi manje-vise slijedila tok rijeke Drine. Meyer kao da kaze: "Ovo kako ste ratovali i dogovarali se do sad nista ne valja (u cemu je mozda i u pravu). Ne svidja nam se ishod, pa se fino vratite u 1991. i ne uvazavajuci bilo kakve povijesne principe i ugovore osim prava svakog etniciteta da zivi u istoj drzavi, pokusajte naci rjesenje pa da vidimo hoce li ovaj put ispasti bolje". Mozda bi se ovaj put zaista doslo do rjesenja, ali koliko bi ovaj socio-eksperiment odnio zivota tesko da i Meyer moze predvidjeti. Osim toga, imajuci u vidu europska civilizacijska dostignuca, tesko je vjerovati da jedan takav strucnjak zagovara vec odavno prevazidjene srednjovijekovne etnicke principe u formiranju drzava.

Granice BiH su takve kakve su, a znanost je a ne mit da su starije i od granica Srbije i od granica Hrvatske. Objektivo gledano, bilo kakav nastavak insistiranja na etnicki zasnovanom politickom izrazavanju vodi u potpunu dezintegraciju krhkog etnickog i religijskog balansa koji je karakterizirao BiH kroz cijelu njenu hiljadugodisnju historiju. Utapati manjinske etnicitete u nekog novog frankensteina od "bosanske" nacije jednako je pogresno kao i ideja jugloslavenske nacije, a cuvanje bogatstva svojih razlicitosti u najboljem je interesu svih gradjana BiH. Odgovornost Bosnjaka, koji vec danas cine vise od 50% ukupnog stanovnistva drzave, posebno je velika no cak ni oni nece moci spasiti BiH ako ostali ne pokazu malo dobre volje. Nadajmo se, kao prvo da smo gospodina Mayera pogresno shvatili i kad pravo etnickih skupina stavlja ispred drzave koja je na tim prostorima od njih starija, a i kad Bosnjacima poput srpskih hegemonista ili jugoslavenskih komunista uskracuje pravo na njihovo historijsko ime nazivajuci ih "bosanskim muslimanima", kategorijom u koju spadaju jos barem bosanski Albanci i Romi. Ako pak nismo, ostaje nam se nadati da etnicki scenario koji Meyer predvidja nece nikada dobiti sansu.

Poveznica na cijeli tekst:

http://globus.jutarnji.hr/svijet/bosna-ce-se-uskoro-raspasti

burek
http://burek.blogger.ba
27/11/2009 11:23