burek

Hasta la victoria siempre!

13.04.2013.

Rijaset IZ BiH i odnos prema dijaspori: "JA CU U HOTEL A NE NA KONAK NEKOM DZEMATLIJI!

Dok velike i ozbiljne vlade u svijetu stede na svakom koraku male zemljice i narodi kao Bosna i Bosnjaci, ni ne pomisljaju na to. Nisu daleko odmakli ni njihovi duhovni pastiri. Nazalost, posljednji primjer iz IZ Bosnjaka Holandije samo je potvrda te teze! U holandskom gradu Arnhemu je 7 aprila otvorena prva bosnjacka dzamija nakon 22 godine u ovoj zemlji. Kako to biva, pozvali domacini ljubazno goste iz Rijaseta IZ BiH. Na stranu sto je 'Sef Ureda za dijasporu" sam nametnuo u troclanoj delegaciji i nekakvog sekretarcica 'da guzica vidi puta', jer sto ga ne bi poveo, 'imaju ti Bosnje iz dijaspore para, mogu platit', poznata je mustra u domovini a slicna ,mozda i veca bahatost pokazana kada je gospoda stigla, bezbeli avionom. "Ja cu u hotel a ne na konak dzematliji, da znate', rekao je Sef Ureda iznenadjenim domacinima, koji su, razumljivo je, osim zelje da se tri noci druze i navece s dragim gostima u njihovim domovima htjeli i ustediti nesto novca. Dzemat je mali (samo 86 clanova), a para za dvodnevnu svecanost otvorenja dzamije jedva su namaknuli za tri programa. Uzalud, Rijasetova ahmedija se nije zeljela mijesati s pastvom pa su izdaci domacina tako neocekivano povecani neppotrebnim hotelskim racunima. Na drugoj strani, skromni Sulejman ef. Bugari bio je odusevljen sto ce spavati kod bosnjackih domacina. Pitao sam ga i rekao mi je da voli razgovarati s Bosnjacima u njihovim kucama i na taj nacin pozivati ljude u vjeru! Tako rade prave 'daije'. Helem, primjer "Sefa Ureda za dijasporu" jos jednom je pokazao koliko je Rijasetu IZ BiH stalo do iseljenistva. Kako smo vec pisali na ovom blogu, i pored zelje njene brojne dijaspore za duhovnim jedinstvom i djelovanjem u okvirima jedne zajednice, od nje se ipak trazi samo zekat i vitre i da se 'plaho ne talasa' kad je pitanje i o imamima neradnicima a evo, vidimo, poslata je poruka i da se njihovi predstavnici ne primaju na konake u kuce Bosnjaka kada su u gostima nego ima da se fino odvedu do hotela! Vidjet cemo hoce li i vec druga i treca generacija Bosnjaka tolerirati ovakav odnos matice prema iseljenistvu. Posljednji primjer tesko ce doprinijeti pozitivnijem odnosu prema gazdama 'Bejt-l-mala"!

04.04.2013.

Zašto Bošnjacima niko ne valja!?: "VALA, NI TAJ MILJENKO JERGOVIĆ NE VALJA!"

Ima li naroda na dunjaluku da mu niko ne valja i nije potaman? Cini mi se da nema, ali ima u Bosni, zovu se - Bosnjaci. Nama niko ne valja, ni sto je bosnjacka mati rodila a pogotovo sto su rodile 'kaurkinje'. Sjecam se jednog susreta uz rat, razgovaram s nekim Mostarcem i kazem mu kako sam procitao tekst jedne ozbiljne britanske novinarke koja je objavila duzi prilog o Mostaru, a provela je podosta u tom gradu, u kojem uspjehe Armije BiH i vitesko drzanje boraca pripisuje sjajnom komandantu Cetvrtog korpusa Armije BiH, generalu Arifu Pasalicu. Jos se sve treslo u Bosni na sve strane, strepili smo za svaki sutrasnji dan, a moj sagovornik ko s nokta mi odgovori: 'ma nema on pojma', 'ne znas tí, nije ono vidjelo generala'! Dobro, znam za Hujku rahmetli, ali nije valjda ova Enegleskinja napisala 'naruceni tekst'? Ima li iko drugi da valja?, pitam. Naravno, valjaju samo oni pod zemljom, kao rahmetli Midhat Hujdur Hujka. Tu ima milosrdja kao sto bi se danas mozda ipak nasla poneka lijepa i za rahmetli generala Pasalica, koji se autom survao u Jablanicko jezero prije 13-14 godina. Helem, nisu nam tako valjali generali Delic, Halilovic, Alagic, Karavelic...ni uz rat a ni poslije. Niko! Nas ce covjek , naprosto svakom naci mahane, makar nemao pojma o poslu kojim se doticni bavi. "Ne valja", "tako mi culi", "lopov", "nakrao se", 'prica narod'. O cvrstim dokazima za takve tvrdnje smijesno je i pitati. A tek za 'kaure i kaurkinje' u Bosni, i od Bosne, majcin sine!? 

Tako nedavno cujem da ni onaj pisac Miljenko Jergovic ne valja. Onaj sto se u Sarajevu rodio, docekao agresiju, zivio pod opsadom do 1993 pa otisao u Zagreb gdje je objavio vecinu sjajnih romana i pripovjedaka, ali Bosni posvetioo ipak ponajljepse od njih. I u kolumnama skoro sedmicno pise o nama i 'nasoj Mrtvaji' koju volimo. Moze Bosanac otici iz Bosne, ali Bosna iz njega ne moze, vazilo bi i za Miljenka. Kako god, prevodjen je Jergovic na mnoge svjetske jezike a za cije je knjige nagradjivan diljem dunjaluka. Kazu mi tako neki intelketualci u Bosnjaka da i njegova literatura tukne na andricevski pogled na Bosnu i Bosnjake, da nas ne voli i ruga se i tome slicno i tako dalje!? Iznenadilo me to, ako nas ista vise moze iznenaditi od nas samih jer ipak sam procitao skoro sve knjige bivseg Sarajlije, a po mom skromnom sudu, nista ruzno u toj literaturi ne nadjoh o njegovom rodnom gradu, bivsim komsijam Bosnjacima, Sarajevu, Bosni i pogledu na nasu domovinu iz hrvatske prijestolnice. Procitate li, recimo, '" Insallah, Madona, insallah' od istoga autora, procitat cete 'hommage' jednoj divnoj a zaboravljenoj Bosni s naglasenim bosnjackim motivima , svijetu bosanskih muslimana opjevanim u pjesmama iz kojih je nevjerovatnim knjizevnim darom literarno ispricao divne price koje ce vas brzo kupiti i raznjeziti da ih necete ostaviti dok ne pricate i posljednju. U nekim knjigama vas zbuni da pomislite kao da ih je Bosnjak pisao. No, ni takav nam Miljenko ne valja!?

Bosnjacima odavno nije potaman ni Marko Vesovic. Tako naciji uhaberio Dzemo Latic birvaktile jer kao 'tukne na vlasku spiku'. Dzaba sto je covjek bio u ratnom Sarajevu, cak i kao borac na linijama odbrane, njegovi ga se u Crnoj Gori odrekli jer 'brani Bosnjake', ali opet ne valja i tacka. I nije sam. Prikriveni je 'Hrvatina' i Ivan Lovrenovic, njegov prezimenjak Dubravko, historicar, medijavelista, takodjer, treba li trositi rijeci o Nenadu Velickovicu, sarajevskome Srbinu i ostalim Sarajlijama nebosnjacima koji i pored toliko iskrene i nepatvorene zrtve za Bosnu i istinu o njenom stradanju bivaju ponekad zigosani cak i kao neprijatelji Bosnjaka danas! Niko nam ne valja, jebemti! Mi bismo, haman, da takvi prisegnu kod hafiza Sulejman ef. Bugarija pa ce nam tek onda valjat'!

Ali dobro je, nisu svi bas toliko od nas zaglibili. Nadjem sagovornika u Sarajevu koji ne misli tako. Mladi, vrlo dobri bh. pisac misli slicno kao i ja. Meni drago, bi mi odmah lakse, a i htio sam da kaze sta on misli o Miljenku. Evo sta mi je odgovorio u poruci:

"Mislim da je "Historijska čitanka" jedna od najljepših knjiga o Sarajevu, tu je nekako objedinjen Jergovicev pripovjedački, i pjesnički i esejistički dar, pa onda "Sarajevski malboro", "Mama Leone", "Buick Rivera", "Inšala Madona", pjesme... Sjećam se da sam čak imao utisak da je "Buick Rivera" i previše "bošnjačka" knjiga za autora koji se nacionalno izjašnjava kao Hrvat, a tako i ove neke druge; u njegovim knjigama koje sam čitao nisam stvarno našao ništa takvo, zbirka priča "Karivani" jest možda andrićevska donekle po stilu i oponašanju tih nekih narativnih obrazaca, ali ni u njoj nisam našao ništa od toga što spominješ, (...) sjećam se njegovih izvanrednih tekstova o Ćamilu Sijariću, Meši Selimoviću i tolikim drugim znamenitim Bošnjacima. Da budem iskren, ja se njemu divim, nijednoj njegovoj knjizi koju sam čitao ne mogu ni pera odbit što se tiče zanatskog umijeća, a napisao ih je toliko...!"

Tako pise moj dragi sarajevski pisac, Bosnjak, ako je to uopce vazno, ali koji se drzi literature a ne dnevne politike i po tome sudi o autorima. On me nakratko malo umirio premda i dalje ne znam zasto nama Bosnjacima, pobogu brate, niko ne valja!? 

 

02.04.2013.

Plemenit gest holandske penzionerke: S 85 GODINA POMAZE SIROMASNE U BIH!

Kad neko ima 85 godina i bavi se humanitarnim radom kao ova zena na slici, gospodja Van den Brink onda moze biti rijec samo o iskrenoj dobrociniteljki kojoj ni teret godina ne moze nista. Helem, ova holandska penzionerka je prije pet godina posjetila Bosnu i Hercegovinu pa tako se obrela i u Tuzli gdje je bila ne malo iznenadjena siromastvom naroda u BiH, posebno djece.

Dirnulo ju je to, veli i onda se odlucila stediti i pomoci bosanskoj sirotinji. Ustedila je holandska dobrociniteljka 2000 eura od male penzije i odlucila donirati za neko sirotiste u nasoj zemlji. Slucajno je prica dospjela do fondacije "A Gift for Bosnia" koja je preko drustvenih mreza brzo razglasila o plemenitoj akciji holandske gospodje i  akcija je dobila siroku podrsku.

Uglavnom mladi Bosanci i Hercegovci iz Holandije , ali i Holandjani poslali su donacije kako bi gospodja Van den Brink s obrazom i sto vecom donacijom na ljeto otisla u BiH. Za vis e info pogledaje Facebook stranicu ovdje.

Kako smo doznali, plan je fondacije "A Gift for Bosnia" i gospodje Van den Brink pokusati skupiti jos novca i pronaci centar, najvjerovatnije u Tuzli, kojem je novac najpotrebniji te novac uruciti negdje u junu.

Ovdje necemo govoriti sta rade inace penzioneri pred kraj devete decenije zivota a nekmoli sta rade nasi bosanski penzioneri i cime su posveceni u tako poznoj zivotnoj dobi. Nebitno, primjer Van den Brink je dokaz da iskren humanitarni rad nije povezan s zivotnom dobi. I u ovom slucaju treba djelovati, pridruziti se ovoj zeni dobrog srca i fondaciji koju vode jedna Holandjanka i nasa lijepa Zenicanka, Ema Najetovic ili otici svojim putem, ukoliko niste zaintersirani. 

Dakle, ukoliko ima i vas koji biste podrzali ovu plemenitu akciju evo podataka: “A Gift for Bosnia”  60 29 14 841, (IBAN NL10ABNA0602914841), s naznakom “Actie Van den Brink”. Više informacija može se dobiti na e-mail info@agiftforbosnia.org

26.03.2013.

SP u fudbalu "Brazil 2014": KAKO OTICI I BODRITI UZIVO 'ZMAJEVE' U BRAZILU?

Kad je odmjereni i oprezni Ivica Osim kazao da se vec trebamo poceti pripremati za SP u fudbalu u Brazilu naredne godine, sta fali malom Burek blogu da potpali jos jednu vatricu fudbalske euforije koja je zvhatila cijelu BiH i iseljenistvo nakon petka i sjajne pobjede nad Grckom. Rijec je o odlasku bh. navijaca u daleku zemlju Juzne Amerike, ako Bog da.

Naime, na nekim bh. forumima su vec pale zakletve o sigurnim putnicima u Brazil. Nasi iz iseljenistva vec najavljuju odlazak s kompletnim familijama na grupnu fazu takmicenja gdje bi fudbaleri Safeta Susica trebali igrati tri utakmice.

Vecina kazu: to ce nam biti svakako godisnji odmor, pa usput bodriti "Zmajeve', a slicnih glasova ima i iz domovine. Agencije su vec saopcile da aranzmani iz BiH tesko da mogu ici ispod 10000 KM za sve tri utakmice sto ce biti privilegija male skupine Bosanaca i Hercegovaca. Uzgred, mozda bude i skuplje jer gradovi su jako udaljeni i za drugu i trecu utakmicu treba ponovo letiti mozda i par sati!

Kakvu armiju vatrenih pristasa ima reprezentacija BiH, mislim da ipak, i pored skupih aranzmana ,nije tesko pretpostaviti da ce BH Fanaticosi i navijaci BiH, posebno iz iseljenistva, obiljeziti SP u Brazilu. Iz SAD i Kanade, gdje po nekim procjenama zivi preko pola miliona Bosanaca moze se ocekivati najveci broj navijaca , a nije  zanemariv ni onaj 'izbjeglicki bh. kontingent' iz Evrope.

Redovne avio-linije za Brazil iz evropskih destinacija u prosjeku su oko 1000 eura ili nesto malo vise, ali takve ce se brzo popuniti pa ostaju ocigledno samo carter letovi. Iako nije za usporedbu jer je rijec o finalu, reci cemo da su iz Amsterdama holandske agencije vodile navijace 'Oranjefans" za 2500 eura po osoboi, gdje se podrazumijevala i karta za finale u Johanesburgu 2010 g. Za grupnu fazu bi to moralo biti puno jeftinije jer i karte nisu skupe kao one za finale a i manji je interes za odlazak uopce na pocetku turnira nego za mec koji odlucuje o svjetskom prvaku.

No, gdje bude organiziranih Bosanaca sigurno ce biti i mogucnosti zakupa aviona, preko bh. poduzetnika do ozbiljnih grupa Bosanaca spremnih platiti koliko god treba, pa u navijackim letovima ici za Brazil.

Neki Bosanci iz Holandije vec su za vrlo malo para rezervisali kuce u Brazilu gdje ce se smjestiti velike grupe navijaca, sto nije losa ideja za smjestaj koji ce vrtoglavo rasti do juna!

 

Za letove se mogu potraziti i veze low cost kompanija kao Ryanair do Portugala pa odatle do RIo de Janeira, recimo. Sad je do nas. Sretno!

 

23.03.2013.

Bosanske pobjede - BiH - Grcka 3:1: HVALA, "BRAZILCI!"

Tesko je pronaci rijeci zadovoljstva nakon velike pobjede fudbalske reprezentacije BiH sinoc u Zenici. Iako jos sve nije gotovo, pokazalo se da rad i strpljenje kad - tad mora donijeti rezultat za nasu talentovanu fudbalsku naciju.

Sinoc smo zaboravili propusteni gol protiv Danske prije devet godina koji nas je vodio u Portugal, pa ono malo sto nam je nedostajalo na beogradskoj "Marakani", dva baraza protiv Portugala, planetarnoj nepravdi da se bas nama 'zalomi' Zalizana fudbalska zvijezda iz Madere koju velike smotre moraju vidjeti, vidjet ce to reprezentacija koja poigra s njima u play off-u u novembru.

Generacija Spahica, Misimovica, Dzeke, Ibisevica, Pjanica, Lulica, na celu s mirnim i stalozenim Safetom Susicem zasluzila je najvecu fudbalsku smotru. Nekad davno, mnogi od nas su bili djeca tada, jedna sjajna generacija YU omladinaca s Bobanom i Prosineckim na celu prozvana je 'Cileancima' nakon trijumfa na juniorskom SP u Cileu.

Nase momke koji su sinoc odigrali pravu simultanku na Bilinom Polju, samouvjereno, sampionski vec sada treba zvati - "Brazilci"!

Hvala  na divnoj veceri, "Brazilci"!

 

22.03.2013.

U iscekivanju meca BiH - Grcka: OD NERVOZE NE MOGU NI JESTI NI PITI POVAZDAN!

Ostalo je jos osam-devet sati do pocetka utakmice Bosna i Hercegovina - Grcka, mozda i Majke svih bitaka koju ove godine igra fudbalska reprezentacija BiH za plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazil naredne godine. Svi sve znamo, nema se vise sta kazati o utakmici. Samo jos da pocne!

Ne znam kako vi, ali ja od nervoze ne mogu povazdan ni jesti ni piti!

Moze jedino ovo. Pjesma!

 

20.03.2013.

Bosanci, Srbi i Hrvati pred 'Majku svih bitaka': I YOUTUBE GOVORI O NAMA!

Dok brojimo dane, sada skoro sate pred mec fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine i Grcke, u petak u 20 i 45 sati, po nekima najvaznijeg ogleda izabranika Safeta Susica u kvalifikacijama za SP u Brazilu 2014 godine vrijedi citati balkansku stampu i medijsko pumpanje atmosfere koja ce dovesti do usijanja navijacke strasti u petak predvece. Razlog je da samo malo prije meca na Bilinom Polju u Zernici, isti dan igraju i Hrvatska i Srbija, takodjer vjerovatno presudnu utakmicu ko ce od dvije bivse federalne YU jedinice na najvecu svjetsku fudbalsku smotru naredne godine.

I pored euforije bh. navijaca ovaj put ima i opreza, kako zbog cvrstog protivnika tako i u strahu 'kako cemo bez povrijedjenog Pjanica'. Ovih dana navijaci 'popularnih 'Zmajeva' gledaju u clanak malog fudbalskog genija iz Kalesije kao nekad Englezi u Beckhamov, koji je dospio na naslovnicu "Daily Mirror-a", fenomenu o kojem se govori na studiju novinarstva sirom svijeta, u okrsaju Srba i Hrvata prokljucale su i pomalo zaboravljene nacionalisticke strasti. Iako su ustase i cetnici davno odlozili oruzje, po internet forumima dva tabora jedni druge pokusavaju uvrijediti ratnim poklicima. Napeto je i medju igracima. Zanimljivo je bilo ovih dana procitati kojim pjesmama bodre duh nasi balkanske komsije pred veliki mec dok navijaci s jedne i druge strane na forumima ratoborno tipkaju : "Hajmo , braco Hrvati 'ili "Idemo, braco Srbi!"..

Jedan reprezentativac Hrvatske je kazao da slusa 'Bojna Cavoglave', pjesmu prononsiranog hrvatskog nacionaliste Marka Perkovica Tompsona ciji stihovi 'Cujte srpski dobrovoljci, bando, cetnici' dize na noge i prokljuca najprizemnije nacionalisticke strasti po 20 000-30 000 Hrvata na stadionima sirom Lijepe njihove vec deceniju i po.

Fudbaleri Srbije se nisu izjasnili koje pjesme slusaju na njihovim 'iPod' uredjajima ne bi li podigli duh pred pohod na Zagreb reprezentacije hrvatskog Srbina Sinise Mihajlovica. Navedenu 'Cavoglave', recimo je u samo jednojj verziji s Maksimira pogledalo 1,6 miliona, pretpostaviti je najvecim dijelom Hrvata. Ima jos snimaka u drugim koncertnim svirkama s priblizno puno pregleda! Tompson i tu potvrdjuje da je estradna ikona HDZ-a i hrvatske desnice.

Kako god, i povrsnim uvidom na youtube dobijemo mali indikator raspolozenja unutar svakog naroda na brdovitom Balkanu? Nezaobilazna pjesma bh. navijaca s tribina 'Bosnom behar probeharao', neshvatljiv muzicki izbor pored toliko drugih, nema ni milion pregleda. Da ne govorimo o porukama te melanholicne pjesme. Ako cemo malo ratobornije gledati, bosanski ratni hit 'Vojnik srece' Dine Merlina neuporedivo je manje pregledan ako usporedimo s 'patriotskim, pjesmama posvecenim domovini i velicanju obiteljskih vrijednosti', kako Tompson kaze za svoje tekstove koje pjeva diljem Hrvatske i njenog ekstremnijeg dijela u iselejenistvu.

Vidjet cemo u petak pred ponoc ko ce pjevati i sta u Zenici, Zagrebu i Beogradu! Nadamo se kolonama raspjevanih navijaca u Zenici, Tuzli, Sarajevu, Mostaru, a u Zagrebu, kako im bude!

'Igraj Bosno, mi smo uz tebe!"

19.03.2013.

Zanimljivosti: BUREK BLOGOVIH SEDAM JEDINICA - 1 111 111 POSJETA!

Mozete imati vlastitu web stranicu ili blog, ali ma sta pisali potrebno je puno vremena da pridobijete publiku koja ce vas citati. Ovom blogu je to uspjelo i pored svih uspona i padova, podmetanja i opstrukcija, cak i od dijela samih bivsih autora (nekada nas je bilo cetiri!), ali smo sve pregrmili.

Vise od pet godina druzimo se na ovom blogu s sarolikom publikom iako ona danas dobrim dijelom dolazi 'guglanjem' razlicitih pojmova na pretrazivacima koji izbace upravo Burek blog. Uspjelo nam je to i dobrim izborom naslova i raznovrsnim temama kojima su svoje slobodno vrijeme podarili hiljade citalaca od 'masrika do magriba', od daleke Kalifornije do istocnih obala Australije.

Pukom slucajnoscu danas smo, prije samo nekoliko minuta, zabiljezili sedam jedinica na 'counter-u' (brojacu)  posjeta Burek bloga!

Neko je danas upisao milion sto jedanaest hiljada sto jedanestu posjetu ili u brojevima - 1 111 111, sto je zanimljivost vrijedna male zabiljeske!

Hvala svima!

Burek blog ide dalje!

 

17.03.2013.

Fenomeni: SANDZACKA SOLIDARNOST - PRIKUPILI 75 000 EURA ZA RODNI KRAJ ZA SAT VREMENA!

Jedan mi prijatelj , pisac, sandzackih korijena, veli kako ga slavni, zivuci bh. pisac svako malo, u nekim razgovorima 'bocne' rijecima: 'Mi nismo isto". Cilja nas akademik da Bosnjaci, bosanski dakle, nisu isti narod kao i Bosnjaci Sandzaka!? Necemo se upustati sada u validnost tih rijeci i raspravu na etnogenetskom terenu o najzastupljenijem narodu u BiH, ali sinocnja me vijest skoro ubijedila da mozda i - nismo.

Kaze mi nas vrli patriota kako je sinoc bio na velikom sandzackom skupu u Luxembourgu. Cim je 'veliki' uz sandzacki dernek ide i glavni gost - veliki musftija od Sandzaka Muamer Zukorljic. Dersio o svemu i svacemo clanovima i simpatizerima Bosnjacke zajednice Sandzaklija u Evropi i izmedju ostaloga rekao kako bi bio red u Bihoru (sandzackom gorskom dijelu tog bivseg dijela osmanlijske carevine pomoci u gradnji Bosnjackog kulturnog centra. Prepuna dvorana zapljeskala i pozdravila inicijativu. Nije proslo sat vremena, spike rje objavio: Za nas Bihor prikupili smo 75 000 eura!?

To mora da je neki drugi narod jer Bosnjaci da danas na jednom 'sijelu' skupe za neki centar bilo gdje u BiH 75 000 eura je 'mission imposible'!

'Mora da mi nismo isto', citiram nasem patrioti sarajevskog akademika na kraju razgovora a sandzaklijama nasim neka je aferim kad imaju tako visok stupanj solidarnosti!

12.03.2013.

Godisnjice: "20 godina Bijeljine bez dzamija!"

Kazu svjedoci, medju kojima i Jusuf Trbic, rijetki danasnji bijeljinski kulturni poslanik, pod naslovom 'Bijeljina bez dzamija', prije 20 godina bijeljinske "SIM novine" proslavile su, na sramotu novinarstva 20 stoljeca, rusenje i posljednje dzamije u tom gradu.

Svih pet dzamija je sruseno, a nastavljen je progon Bosnjaka, koji su uglavnom naseljavali grad. Srbi su vecinski zivjeli u okolnim selima, ako se izuzme Janja i jos dva naselja. Ova tuzna godisnjica podsjetila me na moju posjetu Bijeljini samo par mjeseci nakon prestanka rata, dok se jos u zraku osjecao miris rata i mrznje. Nikada u tom gradu nisam bio prije a ni poslije, ali ipak cu napisati malo prisjecanje na taj nezaboravni dan u semberskoj ravnici.

Nekim spletom okolnosti ubacio sam se u delegaciju Michalea Steinera, Visokog predstavnika za BiH koji je htio ohrabriti preostale bijeljinske Bosnjake posjetom s tuzlanskim muftijom Husein ef. Kavazovicem, danasnjim reisom a zbog izvjestaja o brojnim pokrstavanjima Bosnjaka i pritiscima da i saka preostalih napuste avlije. U autu nam se pridruzio i rahmetli hfz.Abdulah ef. Budimlija, cuveni bijeljinski imam koji je oko 40 godina predvodio IZ-u u tom gradu iz kojeg je s hiljadama drugih Bosnjaka protjeran pocetkom agresije na BiH. Cim smo prosli Banj Brdo na Majevici i poceli se spustati prema ravnoj Semberiji, oko nas se zaustavila dva policijska vozila sa specijalnom policijom Karadzicevog entiteta.  Nista nam nije bilo jasno niti nam je to bilo najavljeno. Visoki specijalci 'kornjace' nosili su duge cijevi i hitro su okruzili nasa vozila. Pomislio sam najgore.

"Ma, nece nas valjda pohapsiti s Steinerom i njegovom delegacijom', bunilo se nesto u meni iako nikakve garancije s zlocincima iz manjeg bh. entiteta pocetkom 1996 g. nije bilo. Brza kontrola i obecanje: 'bit cete pod nasom zastitom da vam se nesto ne bi desilo', rekli su.

Sami smo na putu kojim je hiljade Bosnjaka protjerano iz Bijeljine uz debele naknade Vojkanu Djurkovicu, cuvenom sefu pregovarackog tima iz Bijeljine. U gradu smo atrakcija. Mnogi prepoznaju Steinera, ali pojava ahmedije muftije Kavazovica izazvala je trenutni bijes kod Srba koji su dangubili pred kafanama na suncanom ali hladnom danu. Dobacuju najruznije rijeci a ambasador Steiner, u u maniru iskusnog diplomate se smije, prica viceve a mi samo cekamo da nas neko napadne. Specijalci i nisu bas tako blizu da bi nas zastitili od napadaca. Obilazimo mjesta svih pet dzamija od kojih neke i sam hfz. Budimlija jedva nalazi.  Nikad necu zaboraviti hafizovo uzbudjenje i gutanje pljuvacke dok su mu oci suzile. Ne sjecam se da je ista progovorio za tih pola sata. Na nekim mjestima je buvljak, neke su tako dobro ociscene bagerima i zamaskirane da ni traga dzamijama u centru carsije nije bilo. Posljednju, sestu, ako ne vjerujem, mimo gradske zone cemo pronaci citavu, bez munare, izgradjenu crvenim blokom, ali samo zato jer je bila u izgradnji. Posluzila je za magacin, kazu nam i tako prezivjela. I tamo dobacivanja, mahom zenickih i srednjebosanskih Srba koji su zaposjeli gotove kuce i imanja bijeljinskih Bosnjaka. Krisom fotografisem mjesta srusenih dzamija, neke i u voznji, kroz prozor, jer ostrasceni Srbi kao da su trazili povod da napadnu 'odze! Pjeske prolazimo kroz uzu gradsku zonu prema Helsinskom komitetu kojeg je vodio Branko Todorovic kod koga ce muftija Kavazovic i Steiner razgovarati s grupom preostalih Bosnjaka. Ispred kafana nam se otvoreno neprijateljski momci skoro unose u lica s podignuta tri prsta.

'Pa sta', nisam mogao odoljeti jednom od njih, uvjeren da nas nece napasti naocigled policije. Krenuo je prema meni, ali ga je neko zaustavio. Proci cemo i uz samu zgradu Kacavendine eparhije, luksuznom zdanju podignutom uz rat jer pravo sjediste je bilo u Tuzli gdje nije uspio ujahati s srpskim oslobodiocima, kako je planirano.

Kod Branka nas sacekali 'kacketi'. Tako sam nazvao isprepadane Bosnjake koji ni francuzice nisu smjeli nositi tokom rata pa su radije birali kackete. Govorili su tiho i vrlo oprezno, misleci da nece neko cuti da se zale za status, ili prisluskuje. U grupi je i ef. Mahovkic, jedini preostali (u penziji) imam u gradu. Sin mu je automehanicar bijeljinskih 'Pantera',(!?) kako smo culi, zloglasne cetnicke jedinice i u njegovom  prisustvu nije bilo pametno pricati svasta. Dazaba se Steiner trudio relaksirati atmosferu, u zraku se mogao rezati strah kod tih ljudi tako da je malo sta novo moglo stati u zapisnik r.Besim ef. Canica, muftijinog zamjenika a da vec nismo znali, pa i o pokrstenim Bosnjacima tokom rata.  

Dva sata su prosla kao tren a zbog sigurnosnig razloga ni Steiner nije htio riskirati duzi boravak. Jos malo osmijeha na silu na ulici, stisak ruku Branku, Bosnjacima pod kacketima i nazad u Tuzlu.

Dvadeset godina poslije, i pored silnih opstrukcija, jedna (Atik) dzamija je vec u upotrebi a i ostale su u zavrsnoj fazi obnove. Ne znam koliko je danas u zivotu onih isprepadanih Bosnjaka sa sastanka u Helsinkom komitetu ali, eto dzamije, jedna po jedna, prkosno se dizu nad semberskom ravnicom!

10.03.2013.

Bosna est: GODISNJICA SMRTI BOSANSKOG KRALJA TVRTKA!

Na danasnji dan,10 marta 1391 g. umro je prvo bosanski kralj Stjepan Tvrtko Kotromanic. Lijepa prigoda za kratko podsjecanje nase zaturene historiografije.

Za njegove je vladavine Bosna dozivjela veliki procvat, blagostanje i teritorijalno sirenje vrijedno medjunarodnog respekta i svakog divljenja da je Tvrtko u Milima kod Visokog krunisam kraljem: Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskom zemljom, Donjim krajem, Zapadnim stranam, Usori i Podrinju.

Neka nam u miru pociva prvi bosanski kralj kao i sjecanje na pocetak danas izgubljenog bosanskog ponosa i samopostovanja!

01.03.2013.

SRETAN DAN NEZAVISNOSTI BiH

Danas je Dan nezavisnosti BiH koji mi u Bosni i od Bosne obiljezavamo u spomen na 1 mart 1992 godine kada je vecina gradjana Bosne i Hercegovine na referendumu glasala za suverenu, nezavisnu

"Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj zive"- glasilo je referendumsko pitanje na koje je pozitivno odgovorilo vise od 64% gradjana BiH.

Referendum je bio neposredni povod za velikosrpski stampedo vodjen iz Beograda a uz pomoc zvanicne Crne Gore , regularnih jedinica JNA i ssrpskih izdajnickih formacija koje je vodio SDS unutar same BiH. Nasa zemlja je prezivjela sve i usprkos skoro dvije decenije borbe i drugim sredstvima opstaje i ustrajava kao nezavisna, manje suverena, ali zato medjunarodno priznati subjekt, clanica Ujedinjenih naroda.

Zato, neka vam je, dragi posjetioci Burek bloga, sretan Dan nezavisnosti BiH!

 

27.02.2013.

Amsterdam: PROSLAVA DANA NEZAVISNOSTI BiH

U nedjelju 3 marta bh. zajednica u Holandiji ce u Amsterdamu svecano obiljeziti Dan nezavisnosti BiH. Organizator je Platforma BiH u saradnji s Dopunskom skolom na bosanskom jeziku "Behar" a kompletan program ce izvesti polaznici te skole iz Amsterdama.

Adresa je Nes 110 (Theater "Nes") blizu centralnog trga Dam u glavnom gradu Holandije i svi su dobrodosli!

Nakon programa je planirana zakuska uz bh. specijalitete.

19.02.2013.

Svjetlo s juga BiH: TAJ DIVNI KORIDOR VC - OD KRAVICE DO BIJACE!

Sta covjeku danas moze popraviti raspolozenje u BiH danas nego slike s gradnje autoceste kroz nasu zemlju. Ova fotografija je napravljena na krajnjem jugu Koridora Vc na potezu Kravica-Bijace.

Lijepo uredjena cesta s rasvjetom, prostranim parkingom, prvim na ulasku u novu zemlju, kao i u svakoj modernoj zemlji svijeta, iako ne duga, baca posve drugu sliku o nasoj zemlji.

Zakopalo se na sve strane, od spomenutoga juga, do juznih prilaza Sarajevu (Vlakovo-Tarcin), sarajevska zaobilaznica bi trebala biti gotova na proljece naredne godine, tunel Vijenac samo sto nije probijen kod Zenice, sve je spremno za gradnju mosta na Savi i cestu od Svilaja do sjevernih prilaza Doboju...

Da bude na hajr svima nama!

14.02.2013.

Danis Tanovic kao Kusta - o Romima: BEZ KNJIZICE NEMA, BIO ROM ILI NE!

O njemu je slavni Emir Kusturica posprdno nedavno rekao 'je li to onaj reziser jednog filma', iako je 'onaj' uhvatio 'zlatni kip' a taj je, znamo Danis Tanovic, jedini oskarovac na Balkanu. No, taj Danis kao da je poceo oponasati Emira-Nemanju pa se i on uhvatio Roma i romske segregacije u bh. drustvu rezirajuci neobican dokumentarno-igrani film 'Epizoda u zivotu beraca zeljeza', koji je jucer imao svjetsku prmeijeru na Berlinaleu, jednom od tri najvece filmske smotre u svijetu.

Danis se bio podobro naljutio na novinsku vijest da jedna Romkinja (Senada Alimanovic) nije primljena u doktorsku ordinaciju u Tuzli samo zato sto nije imala knjizice i pored nesnosnih bolova zbog kojih je bila zivotnu ugrozena. Ispostavit ce se da su je takvu ipak primili u Doboju, u manjem bh. entitetu sto je pomalo apsurd jer njen muz Nazif Mujic, inace sakupljac zeljeza, je bio pripadnik Armije BiH tokom agresije na nasu zemlju. Slavnog Sarajliju je dirnula , ali i razestila prica iz okoline Tuzle pa je odlucio snimiti film u kojem ce, 'glumiti' ti isti Romi koji su sve to vec jednom u dramaticnim okolnostima prezivjeli.

Film je , kazu izvjestaji vrlo dobro primljen na Berlinaleu. E sad, baska sto je rijec o vrlo losoj reklami za BiH, koja je slikom i rijecju jos jednom potvrdio 'autenticni portret ustajalog siromastva', kako je prenio jedan list u svijetu danas.

Helem, obican svijet je opet s dozom ironije prigovorio preko drustvenih mreza da Danis uopce nije trebao pratiti Rome u ovom slucaju jer kod doktora niko nece biti primljen ako nema ovjerenu knjizicu tako da je isticanje neke (i) rasne segregacije nepotrebno, zajedljivo i stetno za ionako obogaljeno lice BiH a i stajanje u redu s Kustom , kao da filma bez Roma na Balkanu nema - vec vidjena i izlizana prica.Popularni 'Nadrealisti bi rekli, 'ama u Bosni je sve - jednopusje'.

04.02.2013.

Burek u Manili (Filipini): OSMIJEH I OPTIMIZAM FILIPINACA I PORED TESKOG ZIVOTA!

Nas dragi prijatelj Ahmed, koji trenutno zivi u Singapuru, ponovo se otisnuo na putovanja. Ovaj put posjetio je Filipine odakle nam donosi zanimljiv putopis o narodu kojemu osmijeh i optimizam ne silazi s lica usprkos teskom zivotu vecine stanovnistva! Evo njegovog zapisa koji toplo preporucujemo nasim posjetiocima.
'Decembar. Zima u Evropi, temperature ispod nule a u nas 30 stepeni, tropska klima. Odlucili smo iskoristiti nekoliko dana dopusta za izlet u Manilu.
Manila je glavni grad Filipina, drzave sa 7,107 otoka u jugo-istocnoj Aziji. Filipini imaju 95 miliona stanovnika i veoma bogatu dijasporu od nekoliko miliona koja vise-manje zivi u svim razvijenim azijskim zemljama, SAD i na Bliskom istoku. Sama ekonomija mnogo zavisi od novca kojeg salje dijaspora jer sve vise Filipinaca ima strucnu spremu, tako da su i svote novca, poslane kuci, sve vece.
Manila se nalazi na otoku Luzon i sa sirom okolinom ima 22 miliona stanovnika. Prosjecnom Evropljaninu je veoma tesku zamisliti takvu naseljenost medjutim kada udjete u stari dio grada i vidite mase ljudi na svakom koraku ili kada osjetite haos u sabracaju, brojke na papiru dobiju sliku. Sam aerodrom 'Ninoy Aquino International' je uredan i nakon carinske kontrole uzimamo taksi do naseg hotela i odmah potom krecemo u obilazak grada. Prvo smo obisli Fort Santiago. To je tvrdjava u starom dijelu Manile koji se zove Intramuros. Intramuros je bio centralni dio Manile za vrijeme spanske kolonizacije. Intramuros doslovice znaci “unutar zidova” jer je taj dio grada imao visoke bedeme koji se jos uvijek mogu vidjeti. Na mjestu tvrdjave Santiago se nalazila rezidencija muslimanskog vladara, Radze Sulejmana koji se nije mogao oduprijeti jacim Spancima, tako da je nakon izgubljene bitke preselio na sjeverni dio otoka Luzon. Islam je bio prisutan kod dobrog dijela Filipinaca prije dolaska spanske krune, pogotovo u juznom dijelu zemlje (Mindanao, Sulu, Jolo). Tvrdjava je danas obnovljena i u njoj se moze vidjeti nekoliko muzeja. Najpoznatiji muzej je posvecen filipinskom junaku, dr. Jose Rizalu. Rizal je bio doktor i pjesnik koji je na miran nacin htio postici filipinsku nezavisnost. Spanci su ga optuzili za izdaju i zatvorili upravu u tvrdjavu Santiago. Tu je osudjen na smrt i 30. decembra 1896. su ga odveli na obliznju livadu koja se zvala Luneta. Tu je strijeljan u ledja. 30. januar je danas praznik na Filipinima, u sjecanju na Rizalovu zrtvu. U samoj tvrdjavi se takodjer mogu vidjeti ostaci palate u kojoj je zivio Radza Sulejman. Nakon Santiaga odlazimo na kratak obilazak starog dijela Intramuros. To cete najlakse odraditi uz pomoc fijakera. Prije ulaska u fijaker, dogovorite se za cijenu da kasnije ne bi bilo iznenadjenja. U starom dijelu mozete vidjeti manilsku katedralu, palate u kojoj zivi guverner, “spanjolsku kucu” (klasican primjer gradske kuce iz vremena spanske kolonizacije), mnoge crkve, skole i strazarske kule. Izlet traje sat vremena. Nakon toga odlazimo na tzv. Lunetu koja se danas zove “Park Jose Rizala”. Luneta je za vrijeme Spanaca bila mjesto na kojem su likvidirali filipinske ustanike. Vecinu su strijeljali nakon blagoslova katolicog popa, dok su odredjene pojedince udavili uz pomoc sprave koja je licila na sto. Osobi bi svezali ruke i oko vrata stegli pojas kojeg su stezali dok zrtva nije umrla. Park je danas veoma lijepo uredjen i odrzavan. Centralni dio predstavlja kip Jose Rizala, dok se biste ostalih filipinskih heroja nalaze iza njegovog spomenika. Na samom kraju nalazi se gigantski kip prvog filipinskog junaka koji se zvao Lapu Lapu. On je bio muslimanski vladar otoka Mactan u centru Filipina na kojeg je 21. aprila 1521. godine dosao poznati portugalski moreplovac Megallan da pokori stanovnistvo i pokrsti. Lapu Lapu se medjutim odlucio na oruzani otpor i u sukobu njegovih vojnika sa spanskom ekspedicijom, Magellan je ubijen. Njegovo tijelo nikada nije nadjeno.
Uz setnju kroz stari dio Manile vrlo brzo shvatite, kolika je koncentracija stanovnistva. Guzva je doslovice svugdje, medjutim ono sto ublazi klaustrofobiju jesu nasmijani obrazi Filipinaca. To je dio njihove kulture i bez obzira koliko teska bila njihova situacija, ostace jaki i optimisti. Rijetko kad se cuje kukanje koje je tako prisutno kod Zapadnjaka pa i samih Balkanaca, bez obzira gdje zivjeli. Prosjecni stanovnik Balkana ima mnogostruko vise od prosjecnog stanovnika Filipina, ali je doza optimizma i osmijeha kod Filipinica prosto nevjerovatna. Medjutim, saobracaj u Manili je katastrofalan. Tipicna slika za vece gradove u jugo-istocnoj Aziji. Isto cete vidjeti u Dzakarti, Phnom Penu, Ho Chi Minhu, indijskim velegradovima. Najjeftiniji prijevoz su bivsi americki vojni dzipovi tzv. “Jeepney”, pretvoreni u javni transport. Koriste dizel i veoma su glasni. Njihove dekoracije su dokaz bogate filipinske kulture i smisla za dizajn ali ako vlasti zele poboljsati kvalitet vazduha u gradu, “Jeepney” ce morati u historiju. Uz veoma haotican saobracaj, mnogo su nas potresle slike siromasnih ljudi na ulicama. Ogroman broj ih doslovice zivi na trotoaru, u parkovima, na obalama. Vidjeli smo puno djece za koje insan nije siguran jesu li sami ili imaju nekoga sto brine za njih? Katolicka crkva, koja je veoma utjecajna u zemlji, ne dozvoljava kontracepcije niti obrazovanja u skolama po pitanju polne edukacije, tako da je broj djece na Filipinima veoma visok.  
Kada smo prilikom jutarnje setnje obracali paznju na zaljev Manila sa prelijepim morem ispred nas, vrlo brzo su nam se emocije promjenile kada smo vidjeli da na samoj promenadi uz more zivi veci broj porodica. Muskarci su spavali ispod palmi, prekriveni dekama, dok su majke kupale djecu u moru. Kuhalo se na otvorenoj vatri. Vidjeli smo i dosta narkomana sa unistenim pogledima. Sve to se moze vidjeti u dijelu Manile, zvani Emrita. Mogu tek zamisliti kako je u najsiromasnijim predjelima grada (slum) kada se ovako nesto vidi u centru…
Obilazak sjevernog dijela grada Quipo nas je prvo doveo do kvarta u kojem zive muslimani. Zovu ih Moro. To su ime dobili od Spanaca, jer su Spanci muslimane u svojoj zemlji zvali Moro. Kvart je uzasno siromasan. Zgrade su oronule, neodrzavane i stare. U njemu se nalazi i dzamija sa zlatnom kupolom koja je sagradjena 1976. godine kako bi impresionirala Gadafija koji je najavio dolazak. Gadafi medjutim nikada nije dosao, ali je dzamija ostala. Tu sam klanjao dzumu namaz u prelijepom ambient. Trenutno skupljaju novac za gradnju munare. Odmah preko puta nalazi se katolicka katedrala u kojoj se svakeog 9. januara odrzava procesija na kojoj nose crni kip koji predstavlja Isusa. Kip je na Filipine dosao iz Meksika i navodno je bilo drvo kipa bijelo koje je potamnulo na putovanju tako da je u Manilu stigao crne boje. Cijelo podrucje Quipo ima puno siromasnih ljudi i velika je guzva. Tu uzimamo taksi i odlazimo prema muzeju azijskih kultura. Sam muzej ima moderan izgled ali neodrzavanje mu daje vecu starost. Nakon pregleda kroz metalni detektor (to cete dozivjeti na ulasku u svaku vazniju zgradu ili shopping centar), obilazimo kolekciju instrumenata i nacionalnih nosnji azijskih naroda. Ono sto nam je zaista upalo u oci, su bile gusle. Gusle su instrument koji poticu iz Kine, a poznaju ih mnogi drugi narodi, ukljucujuci Arape, Srbe, Crnogorce itd. Izgleda su gusle na Balkan dosle preko Turaka, medjutim mnogo Bosanaca misli da je to izvorni srpski instrument sto nije istina. 
Kada smo obisli nekoliko trgovackih centara, bili smo prijatno iznenadjeni s njihovom ponudom, dizajnom i cistocom. Valja istici da je halal hrana lahko dostupna i bogata. Mnoge restorane drze Arapi u kojima nude ukusnu mediteransku hranu. Interesantno je bilo primjetiti da restorani brze hrane nisu bas popularni kao sto je to slucaj u Singapuru ili Kini.  
Sve u svemu, posjeta Manile nam je ostala u lijepom sjecanju i nadamo se da ce nam uspjeti obici jos koji filipinski otok u buducnosti. Onima koji traze osmjeh u zivotu, toplo savjetujem posjetu Filipina. Tu cete sigurno naci lijek za tugu, depresiju i ostale drustvene bolesti modernog kapitalistickog drustva.   
Dr. Ahmed Pasic 
Singapur, 4. februar 2013.
01.02.2013.

Teman/Temenna: EH, DA MI JE NEKOM TEMAN DANAS U BOSNI UCINITI!

Ko ne zna sta je 'teman' odmah cemo mu kazati. Rijec je o orijentalnom pozdravu koji je od Arapa preko Turaka davno stigao i u Bosnu a u kojem osoba koja prilazi u znak postovanja prema drugoj skupljenim prstima jedne ruke dodirne bradu, potom usne i na kraju celo.

Prema uvazenom bosanskom turkologu Abdulahu Skaljicu, autoru cuvene zbirke 'Turcizmi u bosanskom jeziku', pozdrav ima znacenje: 'Ljubim ti skute i stavljam na celo'. Neki bi dodali po bosanski 'To treba poljubiti i na celo staviti'. Postoje forme slicnog pozdrava i izrazavanja postovanja i danas u Bosnjaka, recimo za bajram kada djeca i unuci uzmu ruku roditelja, djeda i nane i prinose ih celu, ali to je nesto drugo.

Helem, ne znam postoji li ljepsi pozdrav koji je ljudski um izmislio od temana da sadrzi toliko respekta i uvazavanja a da nema nikakvoga dodira.

Rijec 'teman' dolazi iz arapskoga jezika i sacuvao se tek ponegdje na Balkanu a moze se zapaziti jos samo na filmovima danas, cini mi se. U tradicije je nasih dervisa dodir otvorenog dlana ruke na srcu kojim se potom predju usne i dodirne celo, ako se ne varam.

Danas bih tako rado, ako ima uopce takvih vise u Bosni i u svijetu, dubokim postovanjem kakvo samo teman ima pozdravio i divio se, svakom cija mi dobrota uzme rijec, kako jednom napisa Jergovic, ali takvih kao da je ovo vrijeme odnijelo.

31.01.2013.

Ima i gorih od nas: HRVATI GRESKOM PROBILI TUNEL!?

Koliko puta na dnevnoj bazi slusamo o nesposobnosti nase vlasti, aljkavosti, sporosti s korupcijom koja ide pod ruku svih angazmana. No, ima primjera u najblizem komsiluku da mozda postoje i gorih od nas.

Fotografija koju donosimo u prilogu govori kako su Hrvati udarnicki radili mjesecima na probijanju tunela u jednom dijelu zemlje i kad su ugledali svjetlo dana na drugom kraju - shvatili da su pogrijesili!? Vijest je za rubriku 'vjerovali ili ne', a eto, desilo se.

Bruka stoljeca, rekli bismo, desila se u tzv. Omiskoj Dinari a Slobodna Dalmacija je posprdno objavila pricu kako ce , eto tunel, osim razveseljavanja lokalnog stanovnistva narednih godina dobiti i ponesto na turistickim atrakcijama kojih bas na tom podrucju fali.

Milionski teska bruka u Hrvata (oko 50 miliona je kostao ovaj dio splitske zaobilaznice kod Omisa) toliko je osramotila nase susjede da joj je, cini se, namjerno malo ukazano medijskog prostora.

Helem, sada Hrvati eto imaju i novu turisticku atrakciju - 'tunel- corak'!

 

28.01.2013.

Holandska kraljica Beatrix predala tron: NA PRIJESTOLJU SJEDI - WILLEM IV

Kada su danas svi holandski mediji najavili iznenadno obracanje naciji kraljice Beatrix u 19 sati, bez obavijesti o cemu je, odmah me strecnulo kao Titovog pionira. Sta li je, Boze dragi, sta li ce reci jer slicne najave govora Marsala Tita imale su ton dramaticnog obracanja koje je nosilo jezu i strah za sutra u zemlji jer bili smo okruzeni BRIGAMA (Bugarska, Rumunija, Italija....znate vec..

Doduse, danas se u 'Niskoj zemlji' podosta i znalo vec u popodne, o cemu ce kraljica Beatrix zboriti. Ona prepusta tron sinu Willemu -Alexanderu nakon skoro 33 godine stolovanja na prijstolu i to je udarna vijest u svim svjetskim medijima bezbeli. Odluku je donijela tri dana prije njenog 75-og rodjendana a ljudi nagadjaju da li je teska tragedija sina Friso prosle godine ubrzala odluku, starost ili je vec davno sve bilo pripremljeno.

Helem, plavokosi sin Willem-Alexander, zet argentinske familije Zoreguieta postat ce tek sedmi kralj/kraljica Holandije u skoro 200 godina monarhije. Njegova zena Maxima postaje samim cinom njegovog ustolicenja na celu monarhije - kraljica.

Krunidba ce se obaviti 30 aprila na dosadasnji Kraljicin dan koji ce od naredne godine biti prebacen na 27 april (rodjendan novog kralja). 

Neka je sa srecom Willemu IV a nama ce kao i svakoj pastvi biti kako bude!

21.01.2013.

'Bosanska knjiga mrtvih: NIJE 200 000 VEC 62 000 BOSNJAKA UBIJENO U AGRESIJI NA BiH!

Danas je predstavljena u Sarajevu 'Bosanska knjiga mrtvih', prvo studiozno i sistematicno istrazivanje preciznog broja zrtava tokom agresije na BiH. Autor je Istrazivacko-dokumentacioni centar a u knjizi su vjerodostojno navedeni svi relevantni podaci zrtava: ime i prezime, godina i mesto rodjenja. nacionalnost, kojoj je vojski pripadao te da li je civilna zrtva te datum stradanja.

Trebalo nam je skoro 20 godina da utvrdimo jos jednu istinu o BiH jer, treba biti iskren, vec u prvim godinama agresije na BiH, i pored zvih uzasa i prava zrtve, prije svih Bosnjaka, da se stradanje zaustavi a medjunarodna zajednica aktivira u zaustavljanju vojske Srbije i Crne Gore, iz Sarajeva i vlade rahmetli Alije Izetbegovica na sve strane se pricalo o 200 000 mrtvih Bosnjaka!?

Iako je u pitanju bio trik ratne propagande bosnjacke politike jer je taj narod najvise stradao, zanimljivo je da se ista prica protezala i vise od 15 godina nakon agresije.

Vrijednom knjigom ciju su izradu opet platili stranci, dabome, niposto nisu zakinute najvece zrtve. Napokon se zna da je 62000 Bosnjaka poginulo tokom agresije a cak 30000 su bili civili sto je dovoljan podatak o karakteru rata u BiH od 1992-1995 a koji se stalno negira iz Beograda, prije svih.

Neka je rahmet i smiraj svim nevinim zrtvama agresije na BiH.


Noviji postovi | Stariji postovi

burek
<< 11/2014 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30


Dobro.ba


MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
1153351

Powered by Blogger.ba