burek

Hasta la victoria siempre!

17.11.2009.

Knjizevni klasici znanstvene fantastike: VRLI, NOVI SVIJET (Aldous Huxley, Velika Britanija, 1932.)

Istinski knjizevni dragulj, ova novela britanskog autora Aldousa Huxleya vratila je antiutopiju na velika vrata svjetske znanstvene fantastike i knjizevnosti uopce. Sam naslov je, u duhu bogate britanske knjizevne tradicije, svojevrstan omage velikom Williamu Shakespeareu, cija se junakinja Miranda iz predstave "Oluja" divi cudima vrlog, novog svijeta (Brave, New World) na cije ju je obale izbacila morska nepogoda. Nastranu referenca na velikog maga britanske kazalisne scene, ova novela je, zbog detaljnih i za to doba izuzetno vjerodostojnih objasnjenja tehnoloskih dostignuca i drustvene organizacije, jasno pokazala zasto je antiutopija dio znanstvene fantastike. S druge strane, kao etabliranom satiricaru, Huxleyva je osnovna namjera bila parodirati u Velikoj Britaniji tada vrlo popularna utopijska literarna djela, pa cak i samog H.G.Wellsa. Po svoj prilici inspiraciju za novi svijet u kojem stvari ne funkcioniraju bas onako kako su to ljudi zeljeli, Huxley nije trazio kod Zamjatina jer za njegovu novelu "Mi" u to doba po vlastitoj tvrdnji nije znao. No, ako se vec nije bilo inspirirano ruskim piscima, onda je sigurno bilo inspiracije ruskim politicarima, sto je razvidno iz imena glavnih junaka i nekih toponima. Cijela bi se novela zapravo mogla protumaciti kao vizija buducnosti inspirirana tada vec vidljivim posljedicama dvaju revolucija - zapadne industrijske i ruske socijalisticke ili preciznije stvarima koje bi se covjecanstvu mogle dogoditi nesretnim kombiniranjem njihovih stecevina.
Mozda po prvi put u znanstvenoj fantastici, autor publici daje izuzetno detaljnu historijsku sliku onoga sto je prethodilo radnji. Sredinom XXVI stoljeca svijetom vlada jedinstvena, Svjetska Drzava sa Vladom sastavljenom od deset mudrih predstavnika. Okolnosti koje su do formiranja ovakve drzave vodile ukljucuju katastrofalan rat u XXI vijeku, koji je natjerao covjecanstvo da malo promisli o svojoj egzistenciji i smislu zivota uopce, te pomogao mu da se organizira u novi sistem svjetske drzave. Rat je doprinio i selektivnom odbacivanju starih tradicija, izmedju ostalog brojanju godina po gregorijanskom kalendaru, pa se radnja novele zapravo desava u "godini Fordovoj" 631. gdje je referentna tocka smjestena u 1908. godinu, kada je Henry Ford proizveo prvi serijski automobil tipa T. Put do uspostave Svjetske Drzave nakon rata nije bio lahak i podrazumijevao je u pocetku drzavno nasilje protiv politickih protivnika, a kasnije mirnu ali odlucnu propagandnu kampanju u kojoj su zatvarane kulturne institucije, ruseno i ono malo historijskih spomenika sto je preostalo nakon rata, te zabranu citanja knjiga iz predratnog perioda. Zadatak nove Vlade nije bio jednostavan jer se trebalo boriti i protiv posljedica razaranja i sveopce ekonomske krize, no nekoliko stoljeca poslije novi je poredak bio je u punoj mjeri uspostavljen i funkcionalan. Svjetska Drzava imala je globalnu kontrolu nad covjecanstvom izuzev nekoliko podrucja koja nisu bila od ekonomskog interesa, te su stoga proglasena rezervatima za "divljake", malobrojne ljude iskljucene iz civilizacijskih tokova. Huxley ide i dalje sa opisivanjem ovog fiktivnog svijeta, pa navodi kako su dostignuca u medicini omogucila ljudima da napokon "uzgajaju" embrione u umjetnim maternicama popularno nazvanim "boce", smjestenim u ogromnim tvornicama ljudi - radjaonama. Da nijedno tehnolosko dostignuce nije zlo samo po sebi vec ga takvim ucine ljudske namjere citatelju postaje jasno kada tehnicar u radjaoni objasnjava kako se razlicitim embrionima u toku rasta dodaju razlicite kolicine kisika, pa se i konacni "produkti" razlikuju po inteligenciji i sposobnostima. Ljudi se tako od samog rodjenja dijele na alfe, bete, game, delte i epsilone. Drustovm upravljaju alfe i njihovi pomocnici, tehnicari bete, za poslugu i odrzavanje brinu se game, dok su tezi mehanicki poslovi gdje inteligencija bas i nije presudna zadatak gama. Epsiloni, cije psihicke mogucnosti obicno leze malo ispod granice razuma, najprizemniji su fizicki radnici kojima je i za najjednostavnije zadatke potrebno vodstvo nekoga iz visih klasa. Legitimizacije ovog monstruoznog sistema napravljena je kroz tzv. prilagodjavanje, odgojni proces u kojem se svaka jedinka nauci da bude zadovoljna sa svojim polozajem u drustvu, te da osjeca dozu sazaljenja prema drugim klasama. Game na primjer osjecaju blago sazaljenje prema deltama i epsilonima koji rade fizicki teze poslove od njih, a istovremeno ih hvata nelagoda od pomisli na ogromni psihicki stres kojim su izlozeni bete i alfe. Proces prilagodjavanja je naravno daleko od savrsenstva, i bitan element za smirivanje eventualnog neadovoljstva kemijska je supstanca soma, legalna i sluzbena droga civiliziranog covjecanstva.
Glavni junak, Bernard Marx briljantni je psiholog, doduse pomalo neprihvacen u drustvu zbog svog individualizma ali i glasina kako je neodgovorni tehnicar u radjaoni geskom u njegovu bocu ubrizgao alkohol sto je uzrokovalo da je Bernard nesto nizi od ostalih alfi. Bernardovi jedini prijatelji su istaknuti predavac Helmholtz, takodjer poznat po svojoj individualnosti, te Lenina, beta medicinska sestra koja prema Bernardu mozda osjeca i nesto vise od uobicajene i drustveno prihvacene potrebe za promiskuitetnom interspolnom rekreacijom. Umjesto da svoje seksualne frustracije utopi u somi i drugim zenama koje su mu na raspolaganju, bernard samo zeli impresionirati Leninu, pa organizira prekooceansko romanticno putovanje letjelicom za dvoje do americkog rezervata. Kada pukim slucajem tamo sretnu divljaka Johna, sa zaprepastenjem otkrivaju da je on zapravo sin Bernardovog neposrednog rukovodioca Thomasa, koji ga vec duze vremena zbog neprilagodjenosti prijeti poslati u izolaciju na Island. Johnova majka, Thomasova je bivsa ljubavnica Linda koja je nesretnim slucajem zatrudnila za vrijeme posjete rezervatu gdje nije bilo mogucnosti za abortus, proceduru kojoj se moraju podvrgnuti sve civilizirane zene u takvim slucajevima. Thomas je ovu neugodnost odlucio prikriti tako sto je ostavio Lindu i malog Johna u rezervatu znajuci da im cuvari nece vjerovati cak i ako im se neposredno obrate, no Bernard odluci iskoristiti svoj utjecaj i povesti ih nazad u civilizaciju. Thomasova sudbina biva zapecacena onog trenutka kada Bernard predstavi zajednici svoj "ulov" iz rezervata, a Bernard se umjesto na hladnom Islandu nadje u centru drustvene paznje jer je otkrio intrigantnog Johna koji postaje trazena roba na svakoj zabavi i drustvenom dogadjaju. I dok Bernard uziva u plodovima naglo stecenog statusa, njegovi pravi prijatelji gube za interes za njega i okrecu se Johnu, a Linda se isfrustrirana svojim oronulim izgledom odaje somi i na kraju umire u bolnici. John, duboko potresen smrcu svoje majke, pocinje osjecati da u ovom za njega "vrlom, novom svijetu" stvari nisu postavljene bas onako kako treba i odlucuje da je vrijeme za promjene. Po principu "izazivajmo nerede bilo kad i bilo gdje", mladi otpadnik od civilizacije pokusava probuduti somom uspavane ljude oko sebe, no sve sto uspije napraviti bivaju ispadi nekontroliranog nasilja, policijske intervencije i nasumicne seksualne orgije nadrogiranih gradjana Svjetske Drzave, tako razlicitih od ljudi koje je u svojim djelima opisao veliki Shakespeare, iz cijih je sabranih djela John ucio citati. Kada je izgledalo da se stvari pocinju otimati kontroli, na scenu stupa i sam svjetski kontrolor za zapadnu Europu, Mustapha Mond, iskusni politicar sa neskrivenim talentom za dovodjenje stvari u red. Uzrocnika cijele frke, Bernarda i njegovg prijatelja Helmholtza Mustapha odluci respektivno poslati na Island i Falklandske Otoke, a sam John se povlaci u izolaciju u svjetionik kod Londona. Senzacije zeljna javnost mu ni tu ne daje mira, sto na kraju rezultira i Johnovim samoubojstvom. Svjetska Drzava, iako razvidno truhla do temelja, prezivila je jos jedno iskusenje i vodjena principima proizvodnje, reklame i potrosnje hrabro nastavlja svoj put u buducnost.
Suvremenu ekranizaciju ove izuzetne antiutopijske price, ako izuzmemo TV-dramu sa Leonardom Nimoyem u ulozi Mustaphe Monda (bez siljatih vulkanskih usiju iz Star Treka), jos uvijek cekamo. Sto se tehnologije opisane u noveli tice, onima koji razmisljaju logicno danas je u potpunosti jasno kako se bez obzira na tehnoloski napredak i znanstvena dostignuca umjetna maternica jednostavno ne moze napraviti. Cudo rodjenja covjeka ostat ce do Sudnjeg dana misterija i za one ljude koji zrtvuju svoje karijere i novac da otkriju tajne ovog prirodnog procesa, a nastrani znanstvenici zeljni publiciteta ce se uzalud hvaliti nekakvim kvazitehnikama poput kloniranja degradirajuci napore ozbiljne medicinske znanosti koja zaista zeli pomoci a ne samo si priskrbiti publicitet. No, u doba modernizma, kada su relevantni autoriteti bili sigurni kako tehnologija ima stvarni kapacitet da promijeni i covjeka i svijet, kada se razmiljalo o linijskim interplanetarnim putovanjima i kada su ambiciozniji politicari mastali o unapredjenju sopstvene rase sto kroz medicinska dostignuca sto kroz fizicku eliminaciju nepodobnih jedinki, ova Huxlyeva spekulacija bila vise nego dobrodoslo upozorenje covjecanstvu da je ono napravljeno takvim kakvo jeste sa jakim razlogom izvan ljudske moci poimanja. Drustvo istina nije savrseno, ali svaka sustinska intervencija da se ono "na svoju ruku" poboljsa, ma koliko bila sofisticirana, lako moze voditi u dehumanizaciju i propast, tim brzu i temeljitiju sto je raspoloziva tehnologija efikasnija. Vrli, novi svijet otvorio je novo poglavlje u antiutopijskoj literaturi, a cak i ako ona kroz njega nije dozivjela svoj vrhunac, onda je barem postala zrelija, relevantnija i vjerodostojnija.

burek
<< 11/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930


Dobro.ba



MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
2193190

Powered by Blogger.ba