burek

Hasta la victoria siempre!

10.11.2009.

Knjizevni klasici znanstvene fantastike: COVJEK-AMFIBIJA (Alexander Belyayev, SSSR, 1928.)

Ako je neko obiljezio sovjetsku znanstvenu fantastiku izmedju dva svjetska rata onda je to upravo pisac Alexander Belyayev, koji je sa svojih desetak duzih znanstvenofantasticnih novela postavio standarde pisanja u uvjetima jake drzavne cenzure prilagodjene potrebama socijalisticke ideologije. Crno-bijeli likovi, uzorni i posteni radnici, seljaci i revolucionari, zli kapitalisti i njihove sluge karakterizirali su rusku knjizevnost te epohe u cjelini, a jedan od izlaza iz tog klisea lezao je i u pricama o bliskoj ili dalekoj buducnosti, te mogucnostima ali i zamkama koje covjecanstvu donosi znanost i usvajanje novih tehnologija. Razrada ovakvih tema omogucila je Belyayevu da se izdigne iznad dnevne politike i kako ce se kasnije pokazati, sa zapanjujucom preciznoscu predvidi "oblik stvari koje ce doci". Nimalo slucajno, Belyayevi knjizevni uzori bili su Jules Verne i H.G.Welles, koji se s njim cak i osobno sastao prilikom svoje posjete SSSR-u 1934. Glava profesora Dowella, Covjek koji je izgubio svoje lice i Zvijezda KEC neke su od njegovih poznatijih znanstvenofantasticnih novela, no njegov najutjecajniji roman je mnogima po upravo Covjek-Amfibija iz 1928.
Radnja se koncentrira oko mladica imenom Ichtiandr (grcki Ichtios - riba), koji je jos u ranoj dobi bio podvrgnut operaciji transplantacije disajnih organa koja mu je spasila zivot, a za posljedicu je imala da je mladi Ichtiandr bukvalno "disao na skrge" i bio prinudjen boraviti znacajan dio zivota u vodi. Samu transplantaciju izveo je Ichtiandrov otac, cuveni morski biolog iz Buenos Airesa dr. Salvator, a razlozi zasto je radnja novele smjestena bas u Argentinu mogli bi se mozda traziti u cinjenici da je zahvaljujuci ekspolataciji svojih prirodnih resursa Juzna Amerika u to doba dozivljavala ekonomski procvat koji se s pravom moze porediti sa danasnjim dalekoistocnim privrednim cudima. Buduci mlad i naocit (a kako i ne bi kad pliva po cio dan) Ichtiandr se zagleda u prelijepu djevojku Gutiere, koju spasava iz morskih dubina. Osnov za nesretnu ljubavnu pricu a mozda i nesto vise je to sto je djevojka vec obecana starijem bogatom industrijalcu, no Ichtiandr ipak odluci riskirati vlastiti zivot i napustiti vodu kako bi pokusao promijeniti tocak sudbine i osvojiti svoje voljeno stvorenje. Usprkos svojoj odlucnosti da stvari istjera do kraja, ipak mu ne uspijeva izboriti se sa obicajima i zakonima okrutnog kapitalistickog svijeta, a da slika tragedije bude potpuna, Ichtiandr zbog predugog boravka na zraku u potpunosti gubi sposobnost udisanja atmosfere, i biva prinudjen vratiti se zauvijek u vodu, daleko od ljudske zlobe i ostalih negativnih utjecaja.
Svoju ekranizaciju ova je zapazena novela docekala tek nakon II svjetskog rata, tocnije 1962. i to pod identicnim naslovom i rezijom Vladimira Chebotaryova. Film je u Sovjetskom Savezu po zvanicnim statistikama imao ukupno cak 65 miliona gledatelja sto ga svrstava u najpopularnije fimove u povijesti sovjetske kinematografije. Popularnosti je svakako doprinio i naglasak na glazbu koja je od cijelog filma umalo napravila musical.
Fokus svjetske znanstvene fantastike u trecem desetljecu XX vijeka pomjerit ce se privremeno iz SSSR-a, tada mlade drzave novog svjetskog poretka, prema Zapadu. No usprkos fundamentalnim i nepomirljivim razlikama u poimanju svijeta i drustva u ovim sredinama, poruke novela iz ovog zanra, kako cemo u narednim postovima vidjeti, ostati ce manje-vise iste.

burek
<< 11/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930


Dobro.ba



MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
2285017

Powered by Blogger.ba