31. januar – Dan bez cigarete: ČEKAJUĆI BOLJA DOBA ZA NEPUŠAČE

Slika koju vidite bila je dugo vremena oslikana na zidu Medicinskog fakulteta u Tuzli. Nisam siguran da je i dalje tamo ili je toliko izblijedila da je više i ne primjećujem, Kakogod, danas je 31. januar, dan bez cigarete, no sumnjam da će pušači danas manje pušiti. Drago mi je da među burekblogerima nema pušača. A dan bez cigarete je lijep povod da se kaže koja riječ o ovoj gadnoj (u svakom smislu) ovisnosti, bar dok iščekujemo dolazak zakona koji ne stimulišu konzumaciju duhana, što se skoro neće desiti. A ako (i)kada dođe na red, duhanski lobi će se svojski potruditi da očuvaju tradiciju naših političara zvanu "ako se iokočega trebamo nedogovoriti, ovo bi, također, moglo biti to!". Čekanje boljih vremena za nepušače će biti "kvalitetno" (čitaj: dugotrajno).
Šta se može reći o tutunu/duhanu/cigaretama
Iz povijesti znamo da je, nakon što ga je COLUMBO donio iz postojbine duhana Amerike u Europu, zabranjivana njegova upotreba. Tako je Papa Urban VIII kažnjavao pušače izopćenjem, a Murat IV je prijetio pušačima smrtnom kaznom. Luj XIII u Francuskoj zabranio je pušenje, a pušačima je konfiscirao imovinu.
Svi pušači dobro znaju da je pušenje štetno, svi žele prestati s pušenjem, ali NE PRESTAJU. Zašto? Mnogi imaju stalnu dilemu pušiti ili ne pušiti.  Dok ne razriješe dilemu lijepo je znati neke stvari, kao npr. da je duhanska industrija jednu cigaretu "snadbjela" nikotinom u tačnoj dozi od 1 mg, da ona, kad zapalite cigaretu, umine želju, ali nakon nekog vremena opet raste kada padne koncentracija nikotina u krvi i tako vas održava u ovisnosti trajno! To je razlog zašto se ne može prestati.
Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka. Uz navedene učinke sastojci duhanskog dima inhalirani u pluća prelaze u krvotok i uzrokuje oštećenja na endotelnim stanicama krvnih žila. Smatra ih se aktivatorima pucanja ateroma i sudionicima u trombogenezi.
Više o štetnom djelovanju u komentarima

burekblog
"Najvece je slovo sto se samo sluti najdublje je ono sto u nama - cuti!" (Mehmedalija Mak Dizdar)

5 komentara

  1. Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.

    Duhanski dim sadrži i iritanse koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije cilijarnog epitela i sužavanja bronhiola, te do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Smrtnost od te bolesti šest je puta učestalija u pušača nego u nepušača. Pušenje je ujedno predisponirajući čimbenik za respiratorne infekcije i egzacerbacije astme.

    Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima jest i ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik. U pušača 10 do 15% hemoglobina može biti vezano s CO, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima, posebice anginom pektoris. Ugljikov monoksid povećava propusnost krvnožilnih stijenki za kolesterol i pospješuje stvaranje ateroma te i tako pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila. Pušenje znatno utječe i na reproduktivno zdravlje.

    više o duhanu na wikipediji Tobacco
    http://en.wikipedia.org/wiki/Tobacco

    Štetnost pušenja | e-Muškarac.com
    http://www.e-muskarac.com/razonoda/stetnost_pusenja

  2. Dnevno zapalim 2 do max 4 cigarete. Inervacije mišića nogu nemam. Ne osjećam u nogama ništa, ALI
    Kada zapalim cigaretu, tada osjećam kroz nerve mravinjanje i “težinu”. Pušim kao biva “ultra lights” 0,1/1,0 ali to su smanjeni kao biva katran i nikotin, a gdje je ostalih 300 kakača?
    Inače nisam bio pušač dugo sve do pod kraj 1993. Išao u šumu i učio kako usjeći drva, jer nismo imali grijanje, a i da se ono nešto hrane ima na čemu spremiti. Tako od kao biva muke zapalim jednu i “krenulo”. Istina držim pod kontrolom, pa i ne pušim neko vrijeme, pa …….
    Nego, šeta svijetom navodni govor jednoga indijanskoga poglavice glede, unatoč a u svezi ekologije. U to nisam nikada vjerovao, jer su misli isuviše bile duboke. Zato sam vjerovao u tradicionalno indijansko pušenje i iskaz prvih Engleza, koji su se iz Nove zemlje vratili u domovinu pa pričali o sjekiri iz koje se može i pušiti. Nacionalni kraljevski institut za narodne običaje ima zapisan taj iskaz i sačuvane uzorke materije koju su sjeverno-američki indijanci “pušili iz sjekire”. To ipak nije bio duhan, nego lišće kadulje. To mi je i normalno, jer je kadulje bilo u S. Americi, a duhana u J. Americi.
    Dosta!

Komentariši